Pribislavec je do 1789. god. pripadao župi Sv. Mihovila sa sjedištem u Mihovljanu. Počeci sustavnoga školskog podučavanja vezani su uz vjerske zajednice.
     Škola u Pribislavcu pouzdano je postojala 1874. godine. Pomoć u izgradnji školske zgrade pružio je grof Juraj Feštetić. Ta školska zgrada postoji i danas. Škola je bila konfesionalna, nastava je dakle bila na hrvatskom jeziku. Mađarske su vlasti na nju činile snažan pritisak kako bi postala državna, te se nastava u njoj odvijala na mađarskom jeziku. Općina Pribislavec tada se požalila Duhovnom stolu u Zagrebu, jer ne želi «bezvjersku učionu». Mađarski pritisak u Pribislavcu očito nije urodio plodom jer i 1910. godine postoji konfesionalna (rimokatolička) škola s jednim učiteljem.
     Borba s mađaronskim nastojanjima prestala je u Kraljevini SHS, a već 1929./30. školu u Pribislavcu pokriva u financijskom smislu Općina Čakovec-okolica. Polaze ju samo djeca iz Pribislavca.
     Školske godine 1938./39. škola u Pribislavcu ima 209 školskih obveznika i svi redovno pohađaju nastavu. U četiri školska odjela rade četiri učitelja. Pouzdano se zna da je škola u Pribislavcu između dva svjetska rata imala knjižnicu s učeničkim i učiteljskim fondom, ali nažalost nema podataka o broju knjiga. Zanimljivo je spomenuti da je 1933. godine donesen novi nastavni plan i program za osnovne škole kojemu su prethodile šire rasprave. Već školske godine 1933./34., eksperimentalno, po novom nastavnom planu i programu radilo je nekoliko škola u Međimurju. Među njima i sva četiri razredna odjela škole u Pribislavcu.
     Na području čakovečkog kotara 1945./46. god. radilo je 46 osnovnih škola. U Pribislavcu je ustrojena Osnovna škola Pribislavec za mjesta Pribislavec i Belicu. Do 1950. godine ta se mreža nije mijenjala. Jedna od tih škola bila je osnovna škola u Pribislavcu, u čije je školskog područje pripadao samo Pribislavec.
     Školske godine 1954./55. na području kotara Čakovec bilo je ustrojeno ukupno 53 škola. Od toga broja 17 njih bile su četverogodišnje, 30 šestogodišnje, a 6 osmogodišnje. Osnovna škola u Pribislavcu bila je šestogodišnja. Tijekom 1955. godine pokrenuta je akcija kako bi se u Kaštelu osposobile još dvije prostorije za potrebe šestogodišnje škole. Sredstva je osigurao Narodni odbor Gradske općine Čakovec.
     Već sljedeće godine Narodni odbor općine Čakovec donio je na prijedlog Savjeta za školstvo odluku kojom se šestogodišnja škola u Pribislavcu pretvara u Narodnu osmogodišnju školu Pribislavec. Godinu dana kasnije u školi je organizirana školska zadruga. Od 266 učenika njih 31 aktivno je radilo u poljoprivrednoj školskoj zadruzi.
     Godine 1963./64. stvoreni su povoljni uvjeti za rad mnogih škola u Međimurju, ali je vrlo teška situacija ostala u Pribislavcu. U razdoblju od 1968. do 1971. planirana je adaptacija Kaštela u Pribislavcu kako bi se dobile tri do četiri nove učionice. Radovi su započeli 1967. i bili su završeni krajem kolovoza 1968. Kaštel je pretvoren u suvremenu školsku zgradu. Odlukom Skupštine općine Čakovec 1967. godine ukinuto je devet osnovnih škola, a neke su integrirane s najbližim razvijenim školama. Osnovna škola Belica tada je integrirana s Osnovnom školom Pribislavec.
     Uvođenje nastave stranog jezika (njemačkog i engleskog umjesto ruskog) bilo je postupno i povezano sa znatnim teškoćama, osobito u vezi s kvalificiranim nastavnim kadrom. U skladu s preporukom Savjeta za prosvjetu SR Hrvatske, Skupština općine Čakovec i Vijeće društvenih djelatnosti u lipnju 1963. donose preporuku o uvođenju njemačkog jezika u peti razred OŠ Pribislavec. Šezdesetih godina 20. stoljeća nije bilo problema samo oko nastavnika stranih jezika. U velikom broju škola nedostajali su predmetni nastavnici. Novootvorena Pedagoška akademija u Čakovcu nije mogla u kratkom roku zadovoljiti sve potrebe. Zbog toga je Vijeće društvenih djelatnosti Skupštine općine Čakovec u lipnju 1967. godine donijelo odluku o određivanju škola u kojima predmetnu nastavu privremeno mogu izvoditi učitelji koji su završili učiteljsku ili koju drugu srednju školu. U Pribislavcu su to mogli raditi samo do školske 1968/69. godine. Izgradnja sportskih igrališta započela je 1970. godine.
     U Pribislavcu od školske 1972./73. djeluje jedna grupa predškolskog odgoja. Nastava se odvija u Kaštelu, Zadružnom domu u Pribislavcu i staroj zgradi škole u Belici.
     Od 1972. godine poduzimaju se i posebne mjere za potpuniji obuhvat romske djece redovnim školovanjem. Izrazite teškoće u ponašanju romske djece koje su se osobito iskazale u smanjenoj sposobnosti adaptacije na nastavni rad, te različita dob, bile su najvažniji razlog za poseban pedagoški i didaktički tretman.
     Školske 1974./75. godine OŠ Pribislavec imala je 622 učenika, 22 razredna odjela, 26 nastavnika, a učenička prolaznost bila je 96,7 posto. Godine 1977./78., u organizaciji Radničkog sveučilišta u Čakovcu, u OŠ Pribislavec organizirana je nastava (večernja škola) za jedno odjeljenje Roma.
     Osnovnu školu Pribislavec 1978. godine polazilo je 622 Pribislavčana i Beličanaca. Razredi su im bili u Kaštelu, prostorijama Zadružnog doma u Pribislavcu, a četiri odjela i u Područnoj školi u Belici. Uz to, u školi su radila i dva odjela Roma koje je prvo vodio učitelj Ivan List, a potom učiteljica Anica Perčić.
     Školske godine 1978./79. školu je polazilo 40 učenika Roma. U jednom odjelu III. razreda bili su samo učenici Romi, njih 17. Godinu dana kasnije odjel Roma, sada IV razred, brojio je 13 učenika. Školske 1981./82. OŠ Pribislavec polazilo je ukupno 25 učenika Roma.
     Izgradnjom nove školske zgrade u Belici bitno su poboljšani uvjeti rada školske godine 1982./83. Razredna se nastava sada odvijala u dvije škole. U školi u Pribislavcu bilo je 14 odjela ili 311 učenika, a u Belici 10 ili 235 učenika.
     Tijekom školske godine 1988./89. u Zadružnom domu u Pribislavcu uređena je velika dvorana koja i nadalje služi za održavanje nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Te je godine u školu bilo upisano 70 učenika Roma. Na kraju školske godine pozitivno ocijenjenih bilo je 41 ili 58,57 posto.
     Na području djelovanja OŠ "Vladimir Nazor" Pribislavec, 21. listopada 1994. godine osnovane su dvije škole. OŠ "Vladimir Nazor" Pribislavec podijelila se na OŠ "Vladimir Nazor" Pribislavec i OŠ Belica. Škole su načinile sporazum o podjeli imovine i djelatnika, a financijski su razdvojene 1. siječnja 1995. godine. Na tragu vrlo uspješne i dobro organizirane sportske djelatnosti u Pribislavcu je 22. listopada 1995. godine osnovan Školski učenički klub "Pribislav".
     Školske godine 1994./95. u OŠ "Vladimir Nazor" Pribislavec prvi je puta upisan jedan prvi, samo romski razred. Te godine školu je polazilo 82 učenika Roma. Njihov broj neprestano se povećava, a 2002./03. godine u školi su zaposleni romski pomagači.
     Usprkos lošim socijalnim prilikama, OŠ "Vladimir Nazor" Pribislavec postiže vrlo dobre rezultate u odgojno-obrazovnom procesu. Učenici na županijskim i državnim smotrama i natjecanjima bilježe zapažene nastupe.
     Školske godine 2003./04. OŠ Vladimira Nazora uključila se u Unicefov projekt "Stop nasilju među djecom". Uz veliku angažiranost i edukaciju svih djelatnika škole, učenika i roditelja nastoji se sustavno djelovati na sprečavanju nasilničkog ponašanja među učenicima i razvijanju specifičnih vještina i sposobnosti za pomaganje učenicima kojima je pomoć potrebna. U drugoj fazi koja se provodila u školskoj godini 2004./05. u provođenje projekta uključile su se relevantne službe u zajednici (CZSS, policija, lokalna uprava, crkva, savjetovalište za djecu s poremećajima u ponašanju, županijski ured, odvjetništvo i mediji).

Izvor:
Vladimir Kalšan: "Pribislavec 1367. - 2005."; Pribislavec, 2005.

Sljedeće tablice preuzete su iz: Dr. Franka Bauk: "Povijest školstva i prosvjete u Međimurju"; Čakovec, 1992.